HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

Pred osobnim bankrotom je 40 tisuća Hrvata

Tisuće ljudi postat će socijalni slučajevi, ostat će bez stanova i završiti na ulici ako se donese i bude provodio zakon o osobnom bankrotu.

Tako nam je komentirao najave o uvođenju osobnog bankrota ili stečaja u Hrvatsku jedan ekonomski stručnjak, koji veli da ljudi ne razumiju što je stečaj. Proglase li ga, a ne budu mogli vratiti ni reprogramirane dugove, na kraju mogu ostati bez kompletne imovine.

To je zakon, objašnjava, za razvijene zemlje u kojima se netko nađe u problemima zbog svojih financijskih pogrešaka, zbog neke pogrešne investicije pa se onda dobije određeno vrijeme, pet ili sedam godina, da vrati dugove ili ako to ne uspije, odlazi mu cijela imovina na bubanj. Ali, što je vrlo važno, u takvim se zemljama lakše zaposliti nego u Hrvatskoj, a to onda znači i mogućnost vraćanja preuzetih obveza.

Dugo je do zakona

Za sada je Vlada donijela tek polazne osnove za uvođenje instituta osobnog bankrota, što znači da je poznato malo stvari, i to samo načelno. Jer, tek treba donijeti nacrt prijedloga zakona i regulirati sva pitanja, pa onda educirati tijela i povjerenike koji će provoditi te propise. Ono što se da iščitati iz polaznih osnova jest sljedeće: stečaj može proglasiti dužnik koji više nije u stanju vraćati obveze (primjerice kredite), ali i njegov vjerovnik. A vjerovnici nisu samo banke, može to biti HEP, Vodovod, kartična kuća...

Dakle, bankrot se provodi nad imovinom građana koji nisu u stanju samostalno i u razumnim rokovima podmirivati obveze. Koji je to razumni rok – za poduzeća se stečaj može otvoriti ako imaju neprekidno 60 dana blokirane račune – doznat ćemo kad nacrt prijedloga zakona bude napisan. Bankrot je zamišljen tako da se dužniku i vjerovniku ostavlja vrijeme i prilika za dogovor o podmirivanju dugova, reprogramiranju obveza i sastavljanju plana otplate dugova.

U prvoj fazi, obje se strane dogovaraju pred neformalnim tijelima – Vlada navodi da će to biti komore, savjetovališta, centri za mirenje – te mogu postići dogovor. U tom slučaju dužnik može dobiti neki poček, dugovi mu se reprogramiraju na duži rok otplate nego što je bio slučaj prije stečaja... Mogu mu se tako smanjiti rate i zaista takav dužnik može isplivati iz problema.

No, ako dužnik nema plaću, ako je ostao bez posla, može mu se dogoditi da upadne u drugu fazu bankrota koja se provodi pred formalnim tijelima – sudovima, što će imati najozbiljnije posljedice, navodi Vlada. A te su posljedice da imovina dužnika ide na bubanj i prodaje se radi namirivanja dugova. Tako netko tko je ostao bez posla i primanja, a ima stan neopterećen bankovnom hipotekom može ostati bez njega zbog nagomilanih dugova za struju, kartice, minusa na tekućem...

Nehumana strana

- Oko 70.000 ljudi ostalo je lani bez radnih mjesta, pa je moja gruba procjena da je danas oko 40.000 ljudi u situaciji da se nad njima može proglasiti osobni stečaj, a ima i onih koji rade i primaju plaće pa su u istoj situaciji. Upali su u dužničko ropstvo, ovrhe su im sjele na račune, mogu ostati bez kuća i stanova.

Zadovoljni smo ovim s čim je Vlada izišla u javnost, svi su naši prijedlozi prihvaćeni, ali želimo da Vlada ide s tim zakonom u hitni postupak, da se ne čeka kraj ove godine. Nismo zadovoljni što se za povjerenike koji će nadzirati dužnike nisu odredili sociolozi, psiholozi... Ističe to Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata.

Na naše pitanje kakav će to spas osobni bankrot donijeti onima koji su ostali bez posla i plaća, a lani je to doživjelo, kako sam kaže, čak 70.000 ljudi, ako im imovina može završiti na bubnju, Matijašević objašnjava: - Istina, to je nehumano i svaki se slučaj treba promatrati pojedinačno. Treba sa stečajevima ići oprezno, s posebnom pažnjom, zato smo predlagali da povjerenici budu psiholozi i sociolozi. Mislim da mora proraditi solidarnost vjerovnika.